29 sij Storytelling u turizmu – kako privući turiste na kopno?
Kopno na vidiku! Taj poznati mornarski uzvik je baš ono što nam treba za uspješan kontinentalni /ruralni turizam u Hrvatskoj. Tu mislim na Slavoniju, Liku, Moslavinu, Međimurje i ostale domaće kopnene regije s ogromnim potencijalom za dobar i još bolji kontinentalni/ruralni turizam u Hrvatskoj.
Da vidimo što već tamo postoji, a što nam nedostaje za razvoj turizma! Imamo rijeke, planine, šume i ostale prirodne ljepote. Tamo su čvarci, peke, fiš paprikaši i druga vrhunska gastronomija. Nude se atraktivni i kvalitetni smještaji. Može se uživati u sportu/rekreaciji kao što su jahanje, planinarenje, šetnja, bicikliranje…To je sve super i odlično za goste – no, zašto očito ipak nije dovoljno? Zašto tamo bilježimo puno manje brojke od onih koje bismo mogli dobivati? Što nam ondje fali za razvoj turizma i općenito još jači kontinentalni/ruralni turizam u Hrvatskoj?
Ne, to nije more. To su snažne priče. Branding priče čija je funkcija privući (i zadržati) goste kroz suvremen i atraktivan storytelling u turizmu. U praksi, to su priče koje se koriste za mjesne turističke rute, organizirane izlete, lokalne evente i ostale baze za uspješan i profitabilan storytelling u turizmu. Kako takve priče lansiraju lokacije i zašto im dovode turiste (i novac), opširnije smo pisali u ovome tekstu. Sad ćemo ući još dublje u praksu!
Nikamo bez priče
Zašto je razvoj turizma nemoguć bez priča? Kratko, jasno, otvoreno – jer dobra hrana i prirodne ljepote nisu dovoljne za uspješan kontinentalni/ruralni turizam. Nigdje u svijetu, pa tako ni kod nas! Globalna istraživanja za razvoj turizma izravno pokazuju da suvremenom gostu više nije dovoljno dobro jesti, piti i šetati/biciklirati/jahati po prirodi. To sve mogu i u svojoj zemlji te svim drugim državama koje nisu Hrvatska. Naime, nismo jedino mjesto na svijetu s prekrasnom prirodom, vrhunskom lokalnom gastronomijom i organiziranim sportsko rekreativnim sadržajima za ruralni/kontinentalni turizam. Ako sve to ne prati kvalitetan branding, odnosno dobra priča koja ide uz lokaciju, turisti će otići negdje gdje ih ima. Recimo, u Sherwood ili dvorac Bran.
Legendarna odmetnička šuma i kultni vampirski dvorac su tek jedni od globalnih primjera za pametan i privlačan storytelling u turizmu. Ljudi ih ne biraju zbog prirode, šetnje i lokalne hrane. Odlaze tamo po njihove priče. Hoće li tamo i spavati, jesti, rekreirati se? Jasno da hoće, sve je dio plana. Storytelling u turizmu nije „one man army“, već timski igrač u razvoju turizma. Storytelling u turizmu ciljano i promišljeno povezuje priče s prirodnim ljepotama, gastronomijom, ponudama smještaja te sportsko rekreativnim sadržajima lokacije. Da vidimo što možemo učiniti u praksi za još bolji kontinentalni/ruralni turizam u Hrvatskoj!
Imamo li priče?
Naravno da imamo. Naša povijest, kultura i mitologija su riznica sjajnih, živopisnih priča koje lako mogu postati turistički hit za ruralni/kontinentalni turizam u Hrvatskoj. U tome može pomoći snažan storytelling u turizmu koji će ih uspješno predstaviti publici. Što to znači u praksi? Konkretno ovo – potrebno je prikupiti službene, autentične kulturno povijesne informacije o gradu/mjestu/regiji, a onda ih povezati u strateški kreiranu, atraktivnu priču. Takva priča nije skup informacija koje gost može pročitati i na Wikipediji. Ona uvijek sadrži humor, „duh“ i „gard“ mjesta o kojem govori. Njen jezik je suvremen, prijateljski, prilagođen različitim tipovima i uzrastima gostiju (to znači da istu priču trebate znati interpretirati u više različitih verzija). To nikako ne možemo postići učenjem priča koje su napisane službenim, formalnim jezikom povijesnih tekstova, kronologija ili monografija. Dakle, svaka priča treba imati svoj ton. Kako na papiru, tako na terenu! U nastavku teksta bacimo oko na regije s čijom građom raspolažemo kad je u pitanju kontinentalni/ruralni turizam u Hrvatskoj. Ne znam za vas, no ja u njima vidim prave škrinje s blagom. Otvorimo ih kroz moćni storytelling u turizmu!
Hrvatsko zagorje
Što reći o kraju s toliko dvoraca, osim da je početak strašno dobre priče za razvoj turizma? U dvorcima su živjele plemićke obitelji, a znamo čega uvijek ima kod njih – kućnih crnih ovaca, zabranjenih ljubavi, dvorskih kamarila i ne baš čistih poslova. Samo upitajte Veroniku Desinićku i njezinu sudbinu u Velikom Taboru, a on je tek jedan od dvoraca na lageru. Kako je Baba Jaga spasila Trakošćan? Što je grofica Ottenfels povjerovala gatari i što je to učinilo dvorcu Bežanec? U blizini dvoraca, no daleko od balova, kovale su se odvažne seljačke bune i rađali likovi poput Matije Gupca. Sve to čini sjajne priče u kojima ne fali ni svatova ni ratova. Ispričajmo ih na domaći način!
Gorski Kotar
Kakvu priču treba kraj koji je u starim zemljovidima nosio naziv Vražji vrt? Intrigantnu, mističnu i nimalo okultnu! Prvi gazde Gorskog kotara su bili knezovi Krčki, koje svi znamo kao slavne Frankopane. Evo sjajne prilike za njihovu priču koja ima mačeve, urote i ljubavnike! Gorski kotar je bila snažna trasa ekonomskih veza i putničkih postaja koje su uvijek privlačile zanimljive likove. Trgovci, banditi, slavni gostioničari, odmetnuti plemići i žilav gorski puk skupa čine priču o filmski uzbudljivom i živopisnom kraju koji je oduvijek mamio putnike. Neka bude ispričana svakom novom strancu!
Lika
Snjegovi, vukovi i privlačne divljine čine Liku mjestom u kojem bi se rado utvrdili i legendarni Starkovi. Ako je Dubrovnik King’s Landing, Lika je definitivno Winterfell. Nemamo i ne trebamo Martinove Starkove za napetu domaću priču o prkosnim (i zavađenim) kneževskim kućama, moćnom i opasnom Velebitu, zakopanom blagu, ćudljivim vilama, rasplesanim viškama, frajerskim gorštacima i hrabroj babi Rajkovićki koja brani Brinje loncem vrele juhe. Lika je odvažna, osebujna i pozitivno opaka. Takva treba biti i njena branding priča!
Slavonija/Baranja
El Dorado za storytelling u turizmu. Dovoljno je baciti oko na ravnicu i eto brda priča za razvoj turizma. Prekrasna i ubojita Crvena Marta, tajanstvena sablast valpovačkog dvorca, neustrašiva ljubav Otta i Tereze. Razbojničke družine iz domaćih sokaka, opasna posla savskih graničara, putujuće priče legendarnih skela. Novljanski tornado i obitelj Knopp, Marija Terezija i burni barun Trenk, tajne kućnih dukata i tavanskih vila. Pokladno jahanje, mistični grad Kostroman, Ružica-grad…Slavonija ima toliko za reći i uspješno servirati gostima uz čvarke. Njena priča je napeta, pustolovna, šarmerski prašnjava i ubojito plodna. Podijelimo je!
Moslavina
Tajnovita i neobična Moslavina ima gustu, slojevitu i zagonetnu priču u koju vrijedi ući i dugo se zadržati. Mistične utvrde skrivene u gori, usponi i padovi velikaških kuća, fatalni ljubavni trokut odmetnika Joce Udmanića (jasno da je i njemu žena došla glave), ukleti ban Belin preobražen u vukodlaka. Legenda kaže da još luta gorom. Kad je već tamo, nek’ nam priča priču! I nek’ bude snažna kao sama Moslavina!
Međimurje
Črna mati zemla je zasluženi hit. Sve su nas zaintrigirale legende o svečarima i ne baš uvijek dražesnim deklama iz Mure. Da čujemo Međimurje i s njihove strane! Gradovi i mjesta na hirovitim rijekama su savršeno tlo za dobar storytelling u turizmu. Međimurjem su operirali grofovi Zrinski, još jedne moćne face naše povijesti koji kronično trebaju reći svoju priču i dočarati turistima kako se stvari rade na naš domaći, hrvatski način. Što čekamo?
Pokušajte, odvažite se, tu smo ako zapnete! Storytelling centar StoryLab pruža usluge kreiranja tailor made storytelling priča i programa za mjesne turističke ture, muzeje i ostale lokacije u hrvatskim regijama. Provodimo stručne storytelling edukacije za lokalne vodiče, kustose i interpretatore baštine. Naši programi akreditirani od National Storytelling Network, vodeće svjetske mange za dobar storytelling. Cilj nam je što jači ruralni/kontinentalni turizam u Hrvatskoj te stručan i atraktivan storytelling u turizmu za sva naša mjesta, gradove i regije. Ako nas želite još bolje proučiti u praksi, bacite pogled na storytelling program koji smo proveli za grad Kostrenu.
Udružimo se!